Svijest o važnosti zaštite okoliša i smanjenja štetnog djelovanja na naš planet sve više je prisutna u savremenom društvu. Kako bi se procijenio utjecaj na okoliš, koristi se koncept poznat kao ekološki otisak. Ekološki otisak je mjerilo koje kvantificira količinu zemljišta i vode potrebne za zadovoljenje potrošnje resursa pojedinca, zajednice ili cijelog društva. Mjerenje ekološkog otiska omogućuje bolje razumijevanje utjecaja na okoliš i identifikaciju područja koja zahtijevaju hitne promjene. Izračunava se usporedbom ukupne potrošnje (hrana, stanovanje, prijevoz, energija, itd.) s kapacitetom planete za obnavljanje tih resursa i apsorpciju otpada koji proizvodimo. Igra ključnu ulogu u održivosti naše planete, a ukazuje na to koliko je važno smanjiti potrošnju fosilnih goriva, promovisati obnovljive izvore energije, poticati održive proizvodne procese i potrošnju te podržavati recikliranje i ponovnu upotrebu sirovina.

U današnjem svijetu, gdje su klimatske promjene postale globalni izazov i gdje je pitanje okolišne održivosti postala ključna tema, odgoj djece s naglaskom na ekološkoj svijesti dobiva izuzetnu važnost, a sve veći broj roditelja prepoznaje svoju ulogu u stvaranju zelenije budućnosti za svoju djecu. Roditelji koji su poznati kao ekološki osviješteni roditelji, aktivno traže načine kako živjeti održivije i odgovornije, često prilagođavajući svoj način života kako bi smanjili negativan utjecaj na okoliš i oblikovali pozitivne navike kod svoje djece.

Jedno od područja koje je u fokusu kada je u pitanju ekološki otisak je i korištenje pelena za djecu, s posebnim naglaskom na utjecaj jednokratnih pelena na okoliš. Dok mnogi roditelji biraju jednokratne pelene zbog praktičnosti, ekološki osviješteni roditelji prepoznaju važnost razmatranja alternativa radi smanjenja negativnog utjecaja na planet.

Proces proizvodnje jednokratnih pelena zahtijeva velike količine sirovina, uključujući plastiku, celulozu, superupijajuće granule, kemijske aditive i parfeme, koji ostavljaju svoj trag, kako na okoliš, tako i na zdravlje djeteta. Odlaganje jednokratnih pelena predstavlja sve veći problem. One su treći po veličini pojedinačni učesnik u otpadu, odmah iza papira i plastičnih boca. Veliki volumen i dugoročni problem otpadnih pelena stvaraju ozbiljne izazove za upravljanje otpadom i očuvanje okoliša. Prema istraživanju udruženja Real Diaper Association, više od 92% jednokratnih pelena završi na deponijama, gdje jednoj peleni treba oko 500 godina da se razgradi, a u prosjeku jedna beba do druge godine potroši oko 6.000 pelena.

Korištenje proizvoda na bazi celuloze za upijajući dio proizvoda, a ne na bazi plastike može imati pozitivaniji utjecaj. Na jedan inovativan način rješavanja rastućeg problema jednokratnog otpada od pelena, istraživači sa Sveučilišta Kitakyushu u Japanu eksperimentirali su s stvaranjem betona s njima. Otkrili su da zamjena do 40% pijeska isjeckanim pelenama nema utjecaja na čvrstoću betona.

Ekološki osviješteni roditelji prepoznaju ove probleme i traže alternative koje su manje štetne za okoliš. Jedna od takvih alternativa su platnene pelene. Iako korištenje platnenih pelena zahtijeva dodatni trud u smislu pranja i održavanja, mnogi roditelji smatraju da su ove pelene vrijedna investicija zbog svojih ekoloških prednosti. Platnene pelene mogu se prati i ponovno koristiti, smanjujući količinu otpada koja završava na odlagalištima i smanjujući potrebu za proizvodnjom novih pelena.

Većina platnenih pelena izrađena je od prirodnih vlakana poput pamuka, bambusa ili konoplje, što znači da sadrže manje kemikalija od jednokratnih pelena, što ih čini sigurnijima za upotrebu kod djece i manje štetnima za okoliš tijekom njihovog životnog vijeka. Korištenje ovih pelena može smanjiti rizik od iritacije kože kod djece i smanjiti negativan utjecaj na okoliš.

Platnene pelene također imaju svoj utjecaj na okoliš. Međutim, koriste se u drastično manjim količinama, u prosjeku tek dvadesetak po djetetu. Iako platnene pelene ne zagađuju izravno okoliš jer se ne bacaju kao jednokratne, njihova upotreba zahtijeva deterdžente i omekšivače koji zagađuju otpadne vode te troše energiju zbog čestog pranja u mašinama . No, i kod ovog pitanja postoje prihvatljivije, odnosno ekološki osvještenije opcije, kao što je korištenje manje količine deterdženta, sušenje pelena na zraku i korištenje energetski učinkovitijih mašina za veš. Ipak, kad se sve uzme u obzir, ekološki otisak platnenih pelena je nesumnjivo manji od onoga koji ostavljaju jednokratne pelene.

Iako svaki roditelj donosi vlastitu odluku o tome koje će pelene koristiti za svoje dijete, važno je prepoznati da ekološki osviješteni roditelji nastoje pronaći ravnotežu između praktičnosti i ekološke odgovornosti. Kroz svoje odluke, oni ne samo da brinu o dobrobiti svoje djece, već i o budućnosti našeg planeta.

Kroz male promjene u našem svakodnevnom životu, možemo zajedno doprinijeti boljoj budućnosti za našu djecu i planet.