U posljednjem desetljeću, gradovi širom svijeta suočavaju se s izazovima brze urbanizacije, povećane potrošnje resursa te rastućih ekoloških problema. U tom svjetlu, inicijative pametnih gradova postaju sve bitnije, ne samo radi poboljšanja kvalitete života stanovnika, već i radi smanjenja negativnog uticaja urbanog okoliša na prirodu. Koncept pametnog grada (eng. Smart City) predstavlja urbani centar kojem je svrha pomoću različitih međusobno operabilnih sistema uspješno se nositi s izazovima 21. stoljeća. Preciznije, predstavlja viziju urbanog razvoja koja naprednom primjenom tehnologija omogućava održivo upravljanje gradskim resursima i bolju kvalitetu života građana, dok se istovremeno štiti okoliš i zagovara društveno uključivanje.
Pametni grad primjenjuje digitalne inovacije kako bi poboljšao funkcioniranje i kvalitetu života u urbanom području, povećao učinkovitost operacija i pružanja usluga te osigurao da se izazovi poput rapidne urbanizacije i održivosti rješavaju na inventivan način. Ovakav koncept uključuje sve, od pametnih semafora koji smanjuju prometne gužve do digitalnih usluga koje olakšavaju svakodnevni život građana. Koncept se primjenjuje u sljedećih 8 segmenata urbanog života: mobilnost, sigurnost, zdravstvo, snabdijevanje energijom i energetska održivost, snabdijevanje vodom, upravljanje otpadom, kao i angažman građana i gradske zajednice.
Jedan od ključnih prioriteta u inicijativama pametnih gradova jest smanjenje ekološkog otiska urbanih područja putem efikasnijeg korištenja resursa te redukcije emisija stakleničkih plinova. Na primjer, implementacija pametnih sistema za upravljanje energijom omogućuje gradovima preciznije praćenje potrošnje energije u javnim zgradama i transportnim sistemima, što dovodi do smanjenja emisija CO2 i optimizacije potrošnje energije. Nadalje, pametni sistemi upravljanja otpadom omogućuju bolje praćenje, smanjujući količinu otpada koja završava na deponiji te zagovaraju praksu recikliranja.
Mnogi gradovi diljem svijeta već su započeli implementaciju inicijativa pametnih gradova usmjerenih na zaštitu okoliša kroz primjenu pametnih tehnologija. Primjerice, Barcelona je implementirala sistem pametnih semafora koji se prilagođava prometu, čime se smanjuje zagušenost i emisija štetnih plinova. Kopenhagen je pokrenuo projekt pod nazivom "Zeleni krovovi", potičući građane da na svoje zgrade postavljaju zelene krovove radi smanjenja efekta toplinskog otoka i povećanja zelenih površina u gradu. Amsterdam je primjerice uveo sistem pametnih kontejnera koji automatski razvrstavaju otpad i šalju podatke gradskim vlastima kako bi poboljšali planiranje upravljanja otpadom, dok je Helsinki pokrenuo projekt 'Circular City' koji potiče lokalne firme kao i stanovnike na sudjelovanje u zamjeni, ponovnoj upotrebi i recikliranju resursa putem digitalne platforme.
Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, krajem 2018. godine UNDP je, u partnerstvu s Gradom Sarajevom, Općinom Stari Grad i Kantonom Sarajevo, pokrenuo inicijativu Smart City, s ciljem stimuliranja sudjelovanja stanovnika u urbanom razvoju, pilot poboljšanja javnih usluga temeljenih na tehnologiji te gradsku saradnju između javnih, privatnih i građanskih interesnih strana prema gradu budućnosti.
U razdoblju od 2019. do početka 2020. godine, ova inicijativa je pobudila veliko zanimanje stanovnika, medija i privatnog sektora, podržavajući participativni dizajn i implementaciju inovativnih ideja koje doprinose živahnijem, pametnijem i zdravijem životu grada. Inicijativa je potaknula stvaranje City Mind Laba, neformalne skupine od preko 120 stručnjaka i stanovnika Sarajeva, osnovane u decembru 2018. godine, koja podržava Smart Sarajevo i redovno se sastaje radi izgradnje veza, prilika i savjetovanja o inkluzivnoj budućnosti Sarajeva.
Pametni gradovi koncipirani su kako bi iskoristili tehnološke inovacije radi poboljšanja životnog standarda stanovnika, smanjenja troškova te efikasnijeg upravljanja resursima. Kada se ti ciljevi povežu s načelima cirkularne ekonomije, gradovi postaju ne samo produktivniji, već i ekološki održiviji.
Inicijative pametnih gradova imaju značajan potencijal za smanjenje negativnog uticaja urbanih sredina na okoliš te za stvaranje održivijih urbanističkih sistema. Kroz efikasnije korištenje resursa, smanjenje emisija stakleničkih plinova te promicanje održivih praksi, gradovi mogu postati ekološki održiviji i otporniji na klimatske promjene. Daljnje ulaganje u tehnološke inovacije, saradnja između javnog i privatnog sektora te aktivno sudjelovanje građana mogu omogućiti gradovima da postanu predvodnici u borbi protiv klimatskih promjena i za očuvanje okoliša za buduće generacije. Ključno je osigurati da ove inicijative budu inkluzivne i dostupne svim građanima kako bi se osigurala široka podrška za održivi razvoj.
