Turizam je djelatnost koja spada u brzorastuće ekonomske aktivnosti s nizom drugih pozitivnih razvojnih učinaka. Ovaj sektor potiče rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u zemljama te predstavlja značajan porezni prihod. Proizvodi gotovo 5% svjetskog privrednog prometa, zapošljava oko 200 milijuna ljudi u svijetu i najbrže je rastuća industrija. 

Turizam se dugo smatrao industrijom koja nema prevelik uticaj na okoliš te se nije smatralo važnim mjeriti njegove negativne ekološke, ekonomske i socio-kulturne uticaje. No, sve veća pojava masovnog turizma i veliki broj turista u turističkim destinacijama, te šteta koju to uzrokuje (kako u gradovima tako i u prirodnom okruženju) sve je češća tema, te postaje jedna od najvećih kritika turizmu. Kao odgovor na negativne aspekte koje turizam i pripadajući razvoj donose, kao što su zagađenje zraka i vode, uništavanje ekosistema, eroziju tla te gubitak biološke raznolikosti, nameće se koncept zelenog, odnosno održivog turizma.

Svjetska turistička organizacija održivi turizam definira kao upravljanje resursima ostvarujući ekonomske, socijalne i estetske potrebe tako da se poštuju kulturološki integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i sistemi na kojima se temelji život, stvara dobrobit i blagostanje cjelokupnome društvu, uzimajući u obzir potrebe i turista i turističke industrije. U budućnosti će svjetske turističke destinacije putem održivog turizma moći diferencirati svoju turističku ponudu i na taj način postajati konkurentnije na tržištu, a to će im omogućiti i da razvoj turizma bude dugoročno održiv. Održivi turizam ne znači razvoj nekog novog oblika turizma, već razvoj turizma koji se odvija u skladu s potrebama okoliša, poštujući njegova prirodna obilježja, ali i ograničenja. Krajnji cilj održivog turizma je smanjenje negativnih uticaja na okoliš, s tim u vezi se zeleni turizam može smatrati dijelom koncepta održivog razvoja. Zeleni turizam temelji se na zaštiti, očuvanju i poboljšanju prirodnog i fizičkog okruženja, radi dugoročnog očuvanja zdravog i održivog okoliša. 

Turizam predstavlja jedan od najperspektivnijih sektora ekonomije u Bosni i Hercegovini, koji je tokom proteklih pet godina bilježio značajan rast i imao koristi od rastućeg globalnog turističkog tržišta. Bosna i Hercegovina predstavlja zanimljivu turističku destinaciju, utemeljenu na kulturnim i historijskim dobrima i netaknutoj prirodi te povoljnim klimatskim uvjetima i izvrsnoj gastronomskoj ponudi. Sve je ovo doprinijelo rastu broja posjeta turista koji dolaze zbog avanturističkog, ruralnog i kulturnog turizma, što za rezultat ima sve raznovrsnije turističke modele te niz različitih društveno-ekonomskih koristi, uključujući nova radna mjesta, privlačenje stranih investicija, promociju poduzetništva i poticanje ulaganja u infrastrukturu. Raznolikost i broj destinacija i atrakcija prirode nude posebna i uzbudljiva iskustva koja mogu potaći dolazak većeg broja turista i povećati ulaganja u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. godini turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 1.733.071 posjetu, što je za 17,3% bilo više u odnosu na prethodnu godinu.

Značaj razvoja održivog turizma prepoznat je i u Bosni i Hercegovini. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, zajedno s entitetskim ministarstvima zaduženim za razvoj turističkog sektora i Brčko distriktom, kroz brojne projekte djeluje u smjeru razvoja održivog turizma. Među tim projektima posebno se ističe projekt razvoja održivog turizma u Bosni i Hercegovini, koji su finansirali Američka agencije za međunarodni razvoj (USAID) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), Via Dinarica: platforma za održivi razvoj turizma i lokalni ekonomski rast, kao i dva projekta koje implementira UNDP EU4Agri i EU4Recovery.

Isto tako, u proteklom periodu izrađena je i dokument Strategija razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine 2022-2027, čiji je cilj da razvoj turizma u Federaciji BiH bude vođen idejom zaštite okoliša i usmjeren na ljude s ciljem povećanja turističkih resursa na korist lokalnog stanovništva.

Bosna i Hercegovina postupno prihvaća principe održivog turizma, ali potrebni su koordinirani napori svih sektora kako bi se ubrzao ovaj proces. Uz turističku industriju, ključno je uključivanje nevladinih organizacija, javnog sektora i finansijskih institucija. Ove saradnje omogućuju razvoj proizvoda i usluga koji podržavaju održive prakse te kreiranje legislativnog okvira koji potiče ekološki prihvatljive inicijative kroz poticaje, porezne olakšice i obrazovne programe.

Primjer agencije Visit Konjic ističe kako se lokalne zajednice mogu usmjeriti na održivi turizam promovišući aktivnosti koje su u skladu s očuvanjem prirode, koristeći licencirane vodiče i profesionalnu opremu za avanturističke izlete. S druge strane, Nacionalni park Una je primjer kako zaštita prirodnih resursa može ići ruku pod ruku s turističkom ponudom, pružajući posjetiteljima mogućnost da uživaju u prirodnim ljepotama uz minimalan uticaj na okoliš.

Za ostvarivanje dugoročne održivosti, BiH mora nastaviti s prilagodbama u svim aspektima turističkog sektora. Ovo uključuje veću edukaciju lokalnog stanovništva o prednostima održivog turizma, razvoj infrastrukture koja podržava ekološki prihvatljive prakse i globalnu promociju Bosne i Hercegovine kao destinacije koja vrednuje održivost. Uključivanje lokalnih zajednica u turističke aktivnosti, ne samo da povećava ekonomsku dobit, već i osigurava očuvanje kulturnog i prirodnog naslijeđa Bosne i Hercegovine.