O autoru:
Harald Friedl je globalni strateg i aktivista za cirkularnu ekonomiju; U periodu od 2017 do 2020 godine, bio je izvršni direktor Circle Economy (2017-2020) gdje je bio i jedan od suosnivača globalnog "Circularity Gap Reporta". Također je 2022. godine radio kao "Austrijski akcelerator cirkularne ekonomije" za Austrijsko Savezno ministarstvo za klimatske mjere, okoliš, energiju, mobilnost, inovacije i tehnologiju. Harald je strastven u želji da ljudi iskuse promjene koje su potrebne i pokrenu se na djelovanje.
2024. Cirkularna ekonomija: Koncept na raskrsnici
Uprkos početnom entuzijazmu i naporima da se pređe na cirkularne modele, nedavni podaci otkrivaju zabrinjavajući pad globalne stope cirkularnosti. Sa 9% u 2018. godini, stopa cirkularnosti pala je na 7% u 2023. godini. U 2024. očekuje se dalji pad.
Ova promjena naglašava hitnu potrebu za refleksijom, ponovnim procjenama i dodatnoj posvećenosti ubrzanju usvajanja principa cirkularne ekonomije - posebno s obzirom na potencijal koji cirkularna ekonomija ima da pruži u vidu strategija i odgovora na krize s kojima se trenutno suočavamo.
Posebno kroz rat u Ukrajini, povećan je rizik od dodatne fragmentacije zbog rastućih trendova deglobalizacije i geopolitičkih sukoba - u vremenima krize, održivost i srodne teme čini se da padaju u drugi plan.
Nekoliko faktora koji su, po mom mišljenju, značajno doprinijeli padu stope cirkularnosti u posljednjih nekoliko godina:
Prvo - Nedostatak konzistentnih i koordiniranih politika: Napredak je stalan, ali previše spor. Globalno je u posljednjih nekoliko godina pokrenuto preko 50 pojedinačnih nacionalnih mapa puta ili strategija, s EU Paketom za cirkularnu ekonomiju br. 2 (2020) kao značajnim doprinosom. Međutim, nedostaju konzistentnost i ambicija na nacionalnom i globalnom nivou. Iako su neke zemlje značajno napredovale u implementaciji cirkularnih praksi, postoji mozaik pristupa i propisa širom svijeta. Ovaj nedostatak uniformnosti ometa skalabilnost i uticaj cirkularnih inicijativa, što otežava preduzećima navigaciju kroz složeni regulatorni pejzaž. Da bi se prevazišao ovaj izazov, ključno je da vlade sarađuju i harmonizuju politike, omogućavajući nesmetan prelaz na cirkularnu ekonomiju.
Drugo - Ograničena ulaganja i finansijska podrška: Na početku 2023. godine na "Holandskoj sedmici cirkularne ekonomije", koja svake godine okuplja ključne aktere cirkularne tranzicije, žalilo se da je cirkularno poslovanje i dalje slabo razvijeno, a veći tokovi kapitala su odsutni; iako se to polako mijenja. Prelazak na cirkularnu ekonomiju zahtijeva inovativne (javno-privatne) investicione inicijative u istraživanje i razvoj, tehnološki napredak i nadogradnje infrastrukture. Međutim, mnoga preduzeća, posebno manja, teško pristupaju potrebnim sredstvima za implementaciju cirkularnih praksi. Dodatno, tradicionalni finansijski mehanizmi često ne prepoznaju dugoročne ekonomske i ekološke koristi cirkularnih modela. Da bi se to riješilo, vlade i finansijske institucije moraju prioritizirati mehanizme finansiranja koji podržavaju projekte cirkularne ekonomije i pružati poticaje preduzećima za usvajanje cirkularnih praksi.
Treće - Ograničena svijest i potražnja potrošača: Mnogi od nas žele da cirkularna ekonomija postane nova potrošačka filozofija budućnosti. Međutim, to je još uvijek san; mnogi potrošači i dalje prioritet daju pogodnosti i cijeni nad održivošću. Ograničena svijest o prednostima cirkularne ekonomije, zajedno s nedostatkom lako dostupnih informacija, doprinosi ovom ponašanju potrošača. Da bi se ovaj izazov riješio, kampanje za edukaciju i podizanje svijesti moraju se intenzivirati, naglašavajući pozitivan uticaj cirkularnih praksi na okoliš i individualno blagostanje. Preduzeća također igraju vitalnu ulogu aktivno promovirajući i nudeći održive alternative potrošačima, potičući promjenu potražnje prema cirkularnim proizvodima i uslugama.
Hitna potreba za djelovanjem 2024. - Da li ćemo krenuti pravim putem?
Dok stojimo na ovoj raskrsnici, pojavljuju se obećavajući signali koji ukazuju na to da je tranzicija ka cirkularnoj ekonomiji spremna da se desi ubrzanom brzinom. Trenutno imamo oko 50 zemalja u svijetu koje imaju mape puta za cirkularnu ekonomiju ili rade na njima.
Ovo - kao početak hitno mora da se promijeni - 100% zemalja treba da ih ima... uskoro!
S jedne strane, uzbuđen sam zbog potencijala umjetne inteligencije (AI) da ubrza tranziciju. Njegov potencijal leži u optimizaciji upotrebe resursa, poboljšanju procesa reciklaže i omogućavanju dizajna proizvoda za dugovječnost i ponovnu upotrebu. Zamislite samo: u prehrambenom sektoru, potencijalna vrijednost koju AI može otključati u pomaganju eliminacije otpada kroz cirkularne strategije iznosi do 127 milijardi USD godišnje do 2030. Međutim, trenutno se još uvijek suočavamo s izazovom "prepoznavanja uzoraka" za potencijalne investiture, tj. sposobnost identificiranja prilika koje obećavaju još uvijek se razvija.
S druge strane, modeli 'Sve kao usluga' (XaaS) predstavljaju još jednu investicionu priliku vrijednu milijarde EUR, stvarajući win-win situaciju: XaaS omogućava potrošačima da koriste samo ono što im treba, i to na zahtjev. Za proizvođače, XaaS donosi smanjene troškove i bolju optimizaciju resursa. Ovaj model potiče dizajn trajnih, popravljivih i reciklirajućih proizvoda, što dovodi do održivijeg odnosa između potrošača i dobara. Pametna politika mogla bi super napajati tranziciju od pilota do punopravnih poslovnih modela koji revolucioniraju potrošački svijet kakav poznajemo danas. I konačno, kako se krećemo prema ekonomiji koja je sve više dominirana ograničenjima u snabdijevanju - bilo da se radi o sirovinama ili energiji - cirkularna ekonomija nudi integralno rješenje. Ona naglašava efikasnu upotrebu resursa, minimizirajući zavisnost od eksploatacije sirovina i uvoza, te smanjujući opterećenje na lance snabdijevanja. Ugradnjom cirkularnih principa u srž naših ekonomskih sistema, možemo izgraditi otpornost protiv šokova na strani ponude i doprinijeti stabilnijem i održivijem ekonomskom krajoliku.
Nadajmo se da ćemo ove godine zaista krenuti pravim putem.
