Pojmovi održivi razvoj i održivost poslovanja sve su popularniji u savremenom svijetu, a razlog se krije u intenzivnom razvoju koji nije bio popraćen brigom o zaštiti okoliša, kao ni o prirodnim resursima. Sama ideja održivog razvoja zasniva se na ambicioznoj ideji prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost generacija koje dolaze, trošenjem neobnovljivih izvora energije, kao ni dugoročnim devastiranjem i zagađivanjem okoliša.

Kada je riječ o održivosti poslovanja u tekstilnoj industriji, globalno, to je industrija koja se još uvijek smatra jednim od najvećih zagađivača okoliša, a sam tekstil smatra se rastućom ekološkom prijetnjom. Uvođenjem cirkularne ekonomije u tekstilnu industriju nastoji se minimizirati otpad i maksimalno iskoristiti resurse kroz dizajniranje proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti. Ovaj pristup obuhvata korištenje održivih materijala i tehnologija koje smanjuju negativan utjecaj na okoliš, a mnogi primjeri iz svijeta i regiona pokazuju kako se kroz inovativne prakse može postići održivost.

Veliki svjetski brendovi, poput Nike i Adidasa prepoznali su značaj ovakvih praksi, te za proizvodnju sportske obuće sve češće koriste đonove od recikliranih materijala. Nike koristi tehniku poznatu kao Nike Grind, gdje recikliraju stare sportske cipele i pretvaraju ih u nove proizvode, uključujući đonove za nove patike. S druge strane, Adidas kroz inicijativu Adidas Parley sarađuje s organizacijom Parley for the Oceans kako bi koristio recikliranu plastiku iz okeana za izradu đonova. 

Međutim, i manje poznati brendovi poput Peralta Clothing ističu se svojim idejama o slow fashion pokretu, kao i fokusom na upcycling i ponovnu upotrebu materijala, često koristeći ostatke tekstila iz automobilske industrije i drugih izvora za kreiranje svojih proizvoda. Peralta Clothing se također zalaže za ekološku svijest, minimizirajući upotrebu pakovanja i težeći ka smanjenju proizvodnje otpada te na taj način daju primjer i većim svjetskim brendovima kako da integriraju ekološku odgovornost u svoje proizvode. 

U ovom dijelu Evrope, slovenska tekstilna industrija značajno prednjači u primjeni održivih praksi, a jedan od primjera takvog pristupa je KNOF, pionir cirkularne ekonomije u Sloveniji. Osnovan s misijom promicanja održivog načina života, KNOF igra ključnu ulogu u transformaciji lokalne tekstilne industrije prema održivosti i ne samo da promovira održivu modu kroz svoje butike, nego i aktivno smanjuje tekstilni otpad te otvara nova zelena radna mjesta. Najnoviji projekt KNOF-a je uspostavljanje prvog cirkularnog laboratorija u Sloveniji. Ovaj laboratorij služi kao poligon za razvoj cirkularnih poslovnih modela i dizajniranje proizvoda i usluga koji minimiziraju otpad. Laboratorij raspolaže osobljem, znanjem, tehnologijom i infrastrukturom potrebnom za proizvodnju različitih prototipova iz otpadnih materijala kao što su tekstil, drvo i plastika. Ovakav koncept promiče globalne ciljeve održivog razvoja, čime slovenska tekstilna industrija postavlja primjer u održivim praksama na globalnom nivou.

Još jedan primjer iz regiona koji se ističe kada je u pitanju održivost tekstilne industrije jeste Fashion Weekend Skopje koji organizuje Fashion week corporation (Modna Nedela Korporacija). Riječ je o manifestaciji posvećenoj modi koja okuplja dizajnere, modne brendove, medije, kupce i ljubitelje mode iz zemlje i regije, a koja predstavlja platformu za promociju, integraciju i razvoj makedonske modne kulture. Manifestacija uključuje prilagođene radionice za dizajnere u nastajanju, diskusije koje izazivaju razmišljanje koje prikazuju i podržavaju uspješna lokalna ekološka preduzeća i izložbe koje ističu ishode različitih projekata održivosti. Osim navedenog, u sklopu manifestacije organiziraju se i okrugli stolovi na razne teme unutar tekstilne industrije, a ona posebno značajna za pitanje cirkularne ekonomije bila je i tema „Produkt dizajn za okoliš“ koju je moderirala poznata makedonska dizajnerica  Irina Tosheva, čije modne kolekcije prevazilaze estetiku i ujedinjuju umjetnike, zanatlije i razne lokalne industrije. Tosheva ističe da su inicijative za održivost bile istaknuta karakteristika na svakom izdanju Fashion Weekend Skopje i da Fashion Weekend Skopje djeluje kao neprocjenjiva platforma koja, ne samo da priznaje ogroman značaj održivosti, već i koristi svoje resurse za širenje znanja i podizanje svijesti javnosti.

  Osim ovog primjera, u Makedoniji je zbog obilja ljuske riže i slame u regionu Kočani, koji su se obično smatrali otpadom i spaljivali na poljima, nastao projekt "Poljoprivredni otpad kao sirovi tekstil i projektni materijal u općini Kočani". Neiskorišteni potencijal ovog poljoprivrednog nusproizvoda bio je inspiracija makedonskim dizajnerima da pokažu njegovu održivost kao vrijedne sirovine za proizvodnju i dizajn. Tekstilne tkanine korištene u projektu bili su ostaci materijala, a učesnici su ih obojili slamom, lukom i kurkumom dok su primjenjivali Shibori tehniku, jednu od najstarijih japanskih tehnika bojenja. Ove inicijative uključuju prilagođene radionice za dizajnere u nastajanju, diskusije koje izazivaju razmišljanje koje prikazuju i podržavaju uspješna lokalna ekološka preduzeća i izložbe koje ističu ishode različitih projekata održivosti. 

S obzirom na to da je tekstilna industrija usko vezana sa mnogim drugim industrijama, izdvojićemo i primjer kompanije Euromiteks iz Niša, Srbija koja se bavi reciklažom industrijskog tekstila.  Euromiteks Niš primarno proizvodi tekstil za kućanstvo. Kao odgovor na gorući problem tekstilnog otpada, prije nekoliko godina su pokrenuli napore za recikliranje tekstila. Uključivanje različitih oblika tekstilnog otpada kao primarnih materijala za većinu proizvoda je sastavni dio njihovog poslovanja. Pored toga, trenutno uvode inovativne proizvode i bave se izradom građevinskog materijala od recikliranog tekstila, plastike i gume. Koristeći ove materijale kreiraju građevinske blokove, koji pored navedenog, sadržavaju vodu, pijesak i aditive. Očekuje se da će ovi blokovi imati bolji životni vijek, izolacijske osobine, veću izdržljivost, i nižu cijenu nego trenutno dostupni građevinski blokovi. U budućnosti imaju za cilj uspostaviti centar za reciklažu tekstila koji bi služio kao središte za prikupljanje i preradu cjelokupnog tekstilnog otpada iz regije.

 Kada je riječ o cirkularnoj ekonomiji u tekstilnoj industriji u Bosni i Hercegovini, primjeri dobre prakse  uključuju različite inicijative usmjerene na recikliranje i smanjenje otpada. Tako humanitarna organizacija ADRA svojim projektom "Hljeb od tekstila" motiviše građane da doniraju staru odjeću i obuću te time čuvaju životnu sredinu, a na taj način pomognu i rad javne kuhinje za beskućnike.

Također, prodavnica sportske opreme Sport Vision je implementirala projekt Eco Vision i u protekle dvije godine provela niz aktivnosti poput pošumljavanja, čišćenja obalnih područja i recikliranja papira. Međutim, postavljanjem Eco Vision kutija za prikupljanje stare odjeće i obuće u većim gradovima BiH, radi njenog ponovnog korištenja ili recikliranja, pokazuju koliko ozbiljno shvataju uticaj koji tekstilni otpad može imati na okoliš, ali i predanost i kontinuiranost u davanju doprinosa u očuvanju planete. Dodatno, u okviru projekta „Misli o prirodi!“ koji  implementira Centar za promociju civilnog društva, a finansijski podržava Švedska, pokrenuta je inicijativa postavljanja kontejnera za prikupljanje tekstila u Širokom Brijegu. Tako su, uz podršku Gradske uprave Široki Brijeg, kao i Javnog komunalnog preduzeća (JKP) „Čistoća“ Široki Brijeg, postavljene  reciklažne kutije za tekstil, promovišući očuvanje okoliša i održive prakse.

Usporedba i potencijal za napredak

Iako Bosna i Hercegovina još razvija svoje kapacitete u kontekstu cirkularne ekonomije u tekstilnoj industriji, postoje znatni potencijali za napredak. Usporedbom s naprednijim praksama iz regije i globalnih brendova Nike, Adidas, Patagonia, H&M i dr., vidljivo je da BiH može znatno unaprijediti svoje prakse kroz jačanje saradnje između industrije, vlade i obrazovnih institucija. Podizanje svijesti i edukacija potrošača ključni su za prihvaćanje održivih inicijativa.

Napori uloženi u implementaciju cirkularnih ekonomskih modela ne samo da doprinose smanjenju otpada i emisija, već promiču globalne ciljeve održivog razvoja i nude konkretne koristi za okoliš i društvo.