Evropski parlament, Vijeće Evrope i Evropska komisija donijeli su odluku o Planu rasta Zapadnog Balkana, odnosno fondu koji će osigurati značajnu finansijsku podršku Bosne i Hercegovine (BiH) i državama Zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu. Tako je 24. aprila 2024. godine Evropski parlament izglasao Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji finansijski paket Evropske unije za naš region, a za Bosnu i Hercegovinu je određeno 969 miliona eura. Kad je riječ o drugim državama Zapadnog Balkana Srbiji je dodijeljeno milijardu i 630 miliona eura, Albaniji 924 miliona eura, Sjevernoj Makedoniji 807 miliona eura, Kosovu 888 miliona eura i Crnoj Gori 388 miliona eura.

Plan rasta za Zapadni Balkan je zasnovan na 4 stuba:

1)     Jačanje ekonomske integracije sa jedinstvenim tržištem Evropske unije,

2)     Jačanje ekonomske integracije unutar Zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište, koje bi omogućilo rast od 10 % njihovim ekonomijama,

3)     Ubrzavanje temeljnih reformi i

4)     Povećana finansijska pomoć.

Kroz pristupanje jedinstvenom tržištu EU, države Zapadnog Balkana će biti podvrgnute strožijim regulativama i normama u oblasti zaštite životne sredine, što će ih motivirati da usvoje održive prakse i tehnologije. Istovremeno, uspostavljanjem zajedničkog regionalnog tržišta, imati će priliku da surađuju na unapređenju infrastrukture te se okrenu korištenju obnovljivih izvora energije i smanjenju emisije štetnih gasova. Ove mjere će biti podržane povećanom finansijskom pomoći koju će pružiti EU, što će poslužiti kao podsticaj za države Zapadnog Balkana da pređu na održivije ekonomske modele i pridruže se globalnoj zelenoj tranziciji.

EU će prije pristupanja otvoriti određena područja jedinstvenog tržišta EU za partnere sa Zapadnog Balkana. Fokus će biti na sljedećih 7 početnih prioritetnih područja: 

1)     Slobodno kretanje robe, 

2)     Slobodno kretanje usluga i radnika,

3)     Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima, 

4)     Olakšavanje drumskog transporta, 

5)     Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta, 

6)     Jedinstveno digitalno tržište i 

7)     Integracija preduzeća Zapadnog Balkana u industrijske lance nabavke.

Prioritetna područja koja se odnose na slobodno kretanje roba, usluga i radnika doprinijet će jačanju konkurentnosti BiH na tržištu EU jer je cilj stvaranje jedinstvenog tržišnog prostora koji omogućava slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi unutar regiona, smanjujući administrativne barijere i pojednostavljujući poslovanje. Kroz ova područja planirano je i sudjelovanje svih partnera Zapadnog Balkana u Konvenciji o zajedničkom tranzitnom postupku te pojednostavljeno priznavanje stručne spreme, odnosno kvalifikacija državljana trećih zemalja. 

Pristup jedinstvenom području plaćanja u eurima ima za cilj smanjiti troškove prekograničnih plaćanja u korist potrošača i preduzeća, kao poticaj prekograničnoj trgovini. Kada se govori o olakšavanju drumskog saobraćaja, fokus je stavljen na omogućavanje pristupa partnera sa Zapadnog Balkana relevantnim informacijskim sistemima EU kao što su Informacijski sistem unutarnjeg tržišta (IMI) i Evropski registar cestovnih prijevoznika (ERRU), te i razmatranje daljnjeg olakšavanja operacija bilateralnog prijevoza.

Jedinstveno digitalno tržište EU zemljama Zapadnog Balkana omogućit će da mogu slobodno koristiti digitalne usluge i trgovati digitalnim proizvodima i uslugama bez prepreka, što može poboljšati konkurentnost posebno malih i srednjih preduzeća, omogućavajući im da lakše pristupe tržištu i koriste digitalne tehnologije za inovacije i rast.

Aktivnosti u području integracije u industrijske lance nabavke bit će usmjerene na razvoj strateških partnerstava za vrijednosne lance održivih sirovina, s fokusom  na utvrđivanje konkretnih zajedničkih industrijskih projekata te na razvoj strateških partnerstava za sigurnost snabdijevanja ključnim lijekovima.

Integracija i dekarbonizacija energetskih tržišta predstavlja ključni aspekt Planа i nudi značajne mogućnosti za ekonomski napredak BiH. Ovaj segment plana usmjeren je na modernizaciju i unapređenje energetskog sektora kako bi se stvorili održivi i efikasni energetski resursi, s naglaskom na poticanje korištenja čiste energije, smanjenje emisija štetnih gasova i stvorila klimatski neutralna privreda. To bi za posljedicu imalo veću energetsku sigurnost, štitilo zdravlje i okoliš te bi se promovirao rast i vodeći svjetski položaj EU u području industrije.

Integracija u regionalna energetska tržišta omogućit će BiH pristup većem tržištu energije, što će rezultirati povećanjem prihoda i investicija u energetski sektor. Osim toga, saradnja sa susjednim državama na dekarbonizaciji energetskih tržišta doprinijet će smanjenju zagađenja i poboljšanju kvalitete života stanovništva.

Implementacija mjera dekarbonizacije energetskog sektora u BiH otvara put za investicije u nove tehnologije i infrastrukturu, što će stimulirati ekonomski rast kroz stvaranje novih radnih mjesta i povećanje produktivnosti. Pored toga, usklađivanje sa evropskim standardima u oblasti energetike pružit će BiH priliku da postane konkurentnija na međunarodnom tržištu i privuče strane investicije.

Sveobuhvatna integracija energetskih tržišta dovest će do ostvarenja pozitivnih ekonomskih i ekoloških koristi za BiH te u konačnici doprinijeti dugoročnom održivom razvoju države i njenom napretku na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Očekuje se da će Plan rasta Zapadnog Balkana potaknuti veće ulaganje u BiH, posebno u ključne sektore poput energetike i turizma, uključujući i putnu infrastrukturu, ulaganje u obrazovanje i podršku malim i srednjim preduzećima, što bi moglo potaknuti ekonomski rast, stvaranje novih radnih mjesta i smanjenjem stope nezaposlenosti. 

Poboljšana regionalna saradnja, jačanje veza s drugim državama zapadnog Balkana i smanjenje trgovinskih prepreka olakšat će bosanskohercegovačkim kompanijama pristup tržištima u regiji, potičući tako izvoz i jačanje konkurentnosti domaćih proizvoda. 

Sve u svemu, Plan rasta Zapadnog Balkana predstavlja važan korak prema ekonomskom razvoju BiH, a uspjeh ovisi o učinkovitoj provedbi i upravljanju. Isto tako, ovaj Plan predstavlja zaista rijetku priliku za građane BiH da ostvare korist putem značajnih finansijskih sredstava iz Evropske unije.