U svijetu koji se guši u vlastitom otpadu, cirkularna ekonomija nije samo trend - to je nužnost. Cirkularna ekonomija, temeljena na principima reduciranja, ponovne upotrebe, obnove te recikliranja, nudi model kojim životni ciklus proizvoda ne završava na odlagalištu otpada, već dobija novu priliku - kao sirovina za stvaranje novog  proizvoda i nove vrijednosti. Ideja o otpadu kao resursu otvara vrata održivijoj budućnosti.

Od linearnog do cirkularnog

Prevladavajući linearni model ekonomije, koji podrazumijeva iskorištavanje prirodnih resursa bez plana za budućnost, doveo je do alarmantnog nivoa zagađenja okoliša. Nasuprot tome, cirkularna ekonomija promovira održivost kroz inovativne prakse koje otpad pretvaraju u resurse, naglašavajući ekonomsku isplativost takvog pristupa. Globalni pregled upravljanja otpadom, pripremljen od strane Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA) i Međunarodne asocijacije za upravljanje čvrstim otpadom (ISWA), naglašava da potencijal neto dobiti od cirkularnih praksi, kroz izbjegavanje nastanka otpada, održive poslovne prakse i potpuno upravljanje otpadom, iznosi nevjerojatnih 108,5 milijardi dolara godišnje. Ključni dio ove transformacije uključuje i koncept Zero Waste (nula otpada), koji se savršeno uklapa u cirkularnu ekonomiju promovirajući eliminaciju otpada kroz smanjenje upotrebe, ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje, uz minimiziranje potrošnje jednokratnih proizvoda i pakiranja. Ovaj pristup ne samo da smanjuje količinu otpada koji završava na deponijama i u rijekama, morima i okeanima, već i potiče razvoj održivih poslovnih modela koji resurse koriste na najučinkovitiji mogući način umjesto dosadašnjeg neodrživog pristupa „Uzmi, iskoristi, odbaci“.

Zero Waste koncept proširuje viziju cirkularne ekonomije tako što stavlja naglasak na preventivne mjere za smanjenje otpada na samom izvoru, promovirajući dizajn proizvoda i pakiranja na način da se proizvodi maksimalno iskoriste i lako recikliraju ili kompostiraju. Primjenom Zero Waste principa, preduzeća i potrošači postaju ključni akteri u stvaranju održive budućnosti, gdje svaki resurs ima svoju vrijednost i svrhu, čime se dodatno ohrabruje inovacija i ekonomska efikasnost unutar cirkularne ekonomije.

Integracija Zero Waste koncepta u cirkularnu ekonomiju ne rješava samo posljedice neodržive potrošnje, već aktivno radi na prevenciji otpada. Sinergija između Zero Waste i cirkularne ekonomije ključna je za ostvarivanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih koristi na globalnom nivou.

Otpad kao resurs – Imaginaran pojam ili budućnost?

Posljednja istraživanja pokazuju da prosječna količina otpada koju proizvede jedan stanovnik BiH iznosi u prosjeku 350 kg na godišnjem nivou. Uzimajući u obzir brojku od 3.531.159 stanovnika BiH vrlo jednostavnom računicom dolazimo do podatka od 1.235.905,650 KG OTPADA GODIŠNJE! A šta ako bi nastali otpad iskoristili kao resurs? 

Samo neke od prednosti iskorištavanja otpada kao resursa su sljedeće:

-          Spaljivanjem 10.000 tona otpada stvara se 1 radno mjesto, a odlaganjem iste količine otpada 6 radnih mjesta. Recikliranjem 10.000 tona otpada stvara se čak 36 radnih mjesta!

-          Za recikliranje aluminija potrebno je 95% manje energije nego za njegovu proizvodnju iz rude!

-          Reciklirani čelik štedi 60% proizvodne energije, reciklirane novine 40% proizvodne energije, reciklirana plastika 70% proizvodne energije, a reciklirano staklo 40% proizvodne energije! Samim tim, jasni su benefiti u pogledu energetskih ušteda koje kompanije mogu ostvariti iskorištavanjem otpada kao resursa.

-          Principi poput industrijske simbioze gdje se nusproizvod jedne industrije koristi kao ulazni resurs druge rezultira raznim koristima – boljim upravljanjem otpadom, ali i smanjenjem troškova nabavke materijala! 

-          Upotreba alternativnih vrsta goriva – npr. RDF (Refuse Derived Fuel) u procesu proizvodnje cementa također doprinosi ekološki prihatljivom upravljanju otpadom i evidentnom smanjenju emisija CO2. 

Akcioni plan EU za cirkularnu ekonomiju ima za cilj udvostručiti stopu ponovnog korištenja materijala kako bi se smanjilo nekontrolisano trošenje prirodnih resursa. U 2022. godini, ista je iznosila 11,5% što je poprilično niska vrijednost. U budućnosti će svakako biti neophodno smanjiti potrošnju materijala te promicati održive elemente proizvodnih procesa kao ključnih elemenata za ublažavanje negativnih uticaja na okoliš. 

Samo neki od inovativnih primjera i mogućnosti ponovne upotrebe i iskoristivosti različitih resursa i materijala:

-          Kada je riječ o plastici, to uveliko zavisi od vrste i kvaliteta samog materijala. No u prosjeku plastiku možemo reciklirati 2-3 puta!

-          Svaki put kada se papir reciklira to dovodi do skraćivanja vlakana unutar njegove teksture. Unatoč ovome, papir možemo reciklirati između 5 i 7 puta!

-          Staklo, čelik i aluminij uopće ne gube na kvaliteti tokom recikliranja tako da se ovi materijali mogu reciklirati BESKONAČNO mnogo puta.

-          Poljoprivredno-prehrambeni otpad od različitih biljaka (npr. jabuke i lješnjaka) se može koristiti u proizvodnji proizvoda za kožu i kosu!

-          Pulpa koja nastaje kao nusproizvod proizvodnje soka od narandže čini 60% težine svježeg voća a može se iskoristiti za proizvodnju održivih vrsta tkanina! Za proizvodnju tkanina se mogu koristiti i mnoge druge biljke, poput manga, kaktusa ili ananasa. 

-          Građevinski materijali koji se proizvode od održivih sirovina, uveliko doprinose smanjenju otpada, uzmemo li u obzir da je građevinska industrija jedan od najvećih producenata otpada. Tako na primjeru jedne kompanije u Amsterdamu, ove prakse su omogućile smanjenje količine otpada od 77.250 kg!

Uloga pojedinca u cirkularnoj ekonomiji

Svako od nas može doprinijeti cirkularnoj ekonomiji. Od recikliranja i kompostiranja do svjesne kupovine i podrške održivim lokalnim preduzećima, male promjene u svakodnevnom životu mogu imati velik utjecaj. Socijalna dobrobit također raste kada zajednice postanu ekološki svjesnije i ekonomski održivije. Razumijevanje utjecaja naših svakodnevnih izbora na okoliš i društvo ključno je za usvajanje održivijih navika. Edukacijom, bilo kroz formalne kanale kao što su predškolske i školske ustanove te univerziteti, bilo kroz kampanje podizanja svijesti, možemo razviti bolje razumijevanje kako naše akcije utječu na našu okolinu. 

Uvođenjem principa cirkularne ekonomije, od individualnih navika do globalnih industrijskih praksi, možemo značajno smanjiti ekološki otisak i istovremeno potaknuti ekonomiju. Cirkularna ekonomija nudi više od ekoloških i ekonomskih koristi - to je putokaz prema održivoj budućnosti.